Demografija je posebna aktualna u posljednjih nekoliko godina upravo zbog toga što rezultati vitalne statistike, popisa stanovništva  i rezultati migracije pokazuju možda i najnegativnije trendove ne samo u povijesti samostalne države Hrvatske, nego bih se usudio reći kroz posljednjih stotinu godina. Ono što se u demografskom smislu događa s Hrvatskom i Slavonijom je u smislu gubitka stanovništva prirodnim ili mehaničkim putem,  uznapredovalost procesa demografskog starenja, izrazita populacijska neravnoteža između pojedinih krajeva Hrvatske je poprimila takve razmjere da se s punim pravom pitamo možemo li u takvim destabilizacijskim demografskim uvjetima uopće promišljati i provoditi bilo kakvu javnu politiku koja bi bila usmjerena prema nekom ekonomskom napretku ili  društvenoj stabilnosti.  Dakle, ono što se događa u demografskom kontekstu je nešto što već sada jako opterećuje razvoj Hrvatske države, a to će se u budućnosti još više osjetiti ukoliko se sadašnji trendovi  nastave - rekao je Živić te naglasio da politika već dugo ne sluša struku.

Treba svakako reći da demografi jako dugo na to upozoravaju no, političke elite ne slušaju i na prate što struka govori i danas smo svjedoci da nema jako političkog cenzusa po ovim pitanjima. Dugoročne prognoze po ovim trendovima su jako nepovoljne prema projekcijama koje su radili hrvatski demografi, ali i demografi UN-a. Vidljivo je po tome da ćemo do konca ovog stoljeća imati do 350 tisuća stanovnika manje, u odnosu na popis iz 2011. što znači da bi nas u Hrvatskoj moglo biti oko 3,6 milijuna i to su neke srednje varijante projekcija, dok one pesimističnije govore o još većem padu.  Moram reći da mi već danas imam oviše stanovnika koji us stariji od 65 nego onih mlađih od 14 i u takvim uvjetima nema ili je vrlo slaba ili ograničena bioreprodukcija  – istaknuo je između ostalog u Orahovici dr. Živić.